October 18, 2024/Izdvojeno
  • By AD

Prema nedavnoj izjavi Evropske komisije, gotovo 50% meda na tržištu je lažno, što je ozbiljna prijetnja pčelarstvu. Inicijativom Slovenije, promijenjena je Direktiva o medu koja će zahtijevati označavanje zemlje porijekla. Međutim, implementacija ovih mjera traje presporo. Najnovija istraživanja, uključujući anketu Evropske pčelarske asocijacije (EBA) pokazuju da je u Njemačkoj čak 80% meda u hipermarketima lažno, a slična situacija je i u Srbiji.

Hitno djelovati

Ovaj se sektor ne može boriti protiv nepoštene konkurencije lažnog meda bez koordiniranih akcija na nivou EU, upozoravaju u EBA-i te pozivaju političare da uspostave jasne metode za otkrivanje lažnog meda i referentne laboratorije, kako bi se on uklonio s tržišta. Potrošači se također potiču da biraju domaće pčelinje proizvode, čime podržavaju lokalne pčelare i očuvanje pčela.

EBA planira aktivno sarađivati s organizacijama iz sektora širom kontinenta kako bi se zaustavilo krivotvorenje meda. Revizija Direktive o medu uključuje jasnije označavanje porijekla, a ciljevi kao što su uspostava Evropskog referentnog laboratorija i metode autentifikacije meda trebaju biti realizirani što prije, poručuju uz nadu da će politika prepoznati ozbiljnost problema i hitno djelovati.

9 razloga zašto birati domaći med 

EBA je objavila razloge zbog kojih treba birati domaći proizvod. 

1. Izborom evropskog meda, pomažete proizvođačima da održe interes za pčelarstvom i tako doprinosite opstanku ovih korisnih insekata. Divlji oprašivači su gotovo uništeni intenzivnom poljoprivredom, a medonosne pčele mogu preživjeti dokle god pčelari imaju simboličan interes za njihov uzgoj. Bez njih, odnosno kontrole parazita, one bi one nestale u manje od dvije godine. 

2. Domaći pčelari poštuju pravila tradicionalne proizvodnje, brinu se o pčelama i isporučuju potrošačima siguran med najviše kvalitete. Evropsko zakonodavstvo osigurava visoke higijenske standarde proizvodnje meda. Domaće pčele nisu tretirane antibioticima i drugim sredstvima zabranjenim na našem kontinentu, stoga je mogućnost onečišćenja meda isključena.

3. Ovako proizveden med sadrži antioksidante, minerale i probiotske bakterije koji su bolje prilagođeni našem tijelu nego što se očekuje. Teritorij geografske Evrope proizvodi med neusporedivo bolje kvalitete i arome od uvoznog, zahvaljujući čistoj prirodi i vodama.

4. Poboljšavate kvalitetu svih domaćih poljoprivrednih proizvoda koji zahtijevaju oprašivanje, jer – njega se ne može uvesti. Također, pomažete očuvanju prirode i bioraznolikosti, jer sve pčele oprašuju ogroman broj divljih biljaka, ključnog dijela hranidbenog lanca u prirodi.

5. Podržavate kulturnu baštinu i stoljetna kulinarska iskustva koja doprinose našem zdravlju i povezuju nas s prirodom. Dokazano je da dodavanje meda jelima doprinosi boljoj apsorpciji hranjivih tvari iz tih jela u naš organizam.

6. Smanjujete onečišćenje okoliša povezano s dugim transportom, kao i korištenje izvora energije u procesu patvorenja meda. Nasuprot tome, pčelarstvo poboljšava stanje okoliša te koristi i oslanja se samo na lokalne prirodne resurse.

7. Podržavate lokalne proizvođače, smanjujete inflaciju i odljev kapitala. 

8. Najveću garanciju kvaliteta imate kada kupujete med direktno od pčelara u vašem području. No ako ga kupujete u trgovini, obratite pažnju na zemlju porijekla, jer je najsigurniji onaj s teritorija geografske Evrope. Većina krivotvorina sadrži šećerne sirupe s dodacima. Takav krivotvoreni, “lažni” med većinom nije ni imao kontakta s pčelama i služi samo za obmanu potrošača i profitiranje krivotvoritelja.

9. Osim što nije nutritivno vrijedan, može sadržavati čak i natrijev hidroksid (kaustična soda), umjetne enzime (koji se također dodaju tzv. veganskom “medu”), umjetne okuse i boje te niskokvalitetne šećere, koji se dodaju tokom krivotvorenja i mogu predstavljati rizik za ljudsko zdravlje. U njemu nema niti najmanje biološke vrijednosti koju pravi pčelinji med pruža ljudskom tijelu. Osim toga, ovakvi izvorni proizvodi sve se više uspješno koriste u apiterapiji, piše Agroklub.ba