- By AD
Pčelari u Bosni i Hercegovini imaju više nego opravdan razlog da dignu glas protiv Omnibus prijedloga za sigurnost hrane i stočne hrane u EU jer njegove posljedice direktno pogađaju i pčelarstvo i širi ekosistem od kojeg ono zavisi.
Naime, brojne organizacije za zaštitu životne sredine ali i zdravlje pčela izrazile su ozbiljnu zabrinutost u vezi s prijedlogom Evropske komisije o Omnibusu za sigurnost hrane i stočne hrane. Ovaj prijedlog značajno slabi zakonodavstvo EU o pesticidima i podriva zaštitu zdravlja ljudi, okoliša i hrane od opasnih pesticida.
Trenutni okvir za pesticide, koji je na snazi od 2011. godine, zasniva se na principu predostrožnosti i zahtijeva redovno preispitivanje pesticida u skladu s najnovijim naučnim dokazima. Prema samoj Komisiji, ovaj sistem se pokazao učinkovitim i doveo je do identifikacije i zabrane 54 štetne aktivne supstance pesticida od 2011. godine, uključujući one koje predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje ljudi, oprašivače i okoliš.
Prijedlog Omnibusa preokreće ovu logiku. Postoji rizik da opasni pesticidi ostanu na tržištu neograničeno dugo, ograničava se upotreba novih naučnih saznanja i proturječi se osnovnom pravu EU, Zelenom planu i zahtjevima građana za jačom zaštitom.
Ključni problemi prijedloga Omnibusa prema Apimondia Bee Health Commission (ukratko):
- Neograničeno odobrenje postalo bi pravilo; 49 sintetičkih supstanci moglo bi automatski dobiti neograničeno odobrenje, uključujući široko korištene i toksične supstance poput glifosata, acetamiprida i PFAS supstanci.
- Nacionalna odobrenja mogla bi trajati do 15 godina, uz ograničeno uvažavanje novih studija.
- Nakon što se utvrdi da su opasne, supstance bi mogle ostati na tržištu još do tri dodatne godine.
- Izuzeci bi se mogli opravdavati ne samo zdravljem biljaka, već i proizvodnjom (prinosima).
- Sintetički proizvedene supstance mogle bi biti klasifikovane kao „biokontrola“ ako se smatraju „funkcionalno identičnim“ prirodnima.
- Određene vrste dronova mogle bi se koristiti za primjenu pesticida bez pojedinačnih odobrenja.
U kontekstu bosanskohercegovačkih pčelara, treba napomenuti da bi se omogućavanjem dužeg ili čak neograničenog korištenja potencijalno opasnih supstanci, povećao rizik od trovanja pčela, slabljenja društava i masovnih uginuća. To znači manju proizvodnju meda, ali i dugoročnu štetu za pčelare.
Drugo, pčele nisu važne samo za med – one su ključni oprašivači. Slabljenje pčelinjih zajednica direktno utiče na poljoprivredu, prinose i sigurnost hrane. Ako EU oslabi standarde, postoji realna opasnost da se takve prakse preliju i na zemlje poput BiH, bilo kroz uvoz hrane tretirane zabranjenim pesticidima ili kroz pritisak na domaće propise.
Treće, Omnibus potencijalno legalizuje dužu upotrebu supstanci koje su već označene kao štetne. To znači da bi pčelari mogli živjeti i raditi u okruženju gdje su rizici poznati – ali se ipak ignorišu.
Četvrto, uvođenje dvostrukih standarda (strožiji za EU proizvodnju, blaži za uvoz) dovodi do nelojalne konkurencije. Domaći proizvođači i pčelari mogu biti ugroženi jeftinijim proizvodima koji dolaze iz sistema sa slabijom zaštitom okoliša.
Sumarno, ovo nije samo pitanje pčelarstva nego i javnog zdravlja i zaštite prirode. Ako se oslabi princip predostrožnosti, posljedice neće snositi samo pčelari, nego cijelo društvo.
Zbog svega toga, pčelari u BiH imaju i pravo i odgovornost da jasno poruče da žele jaču, a ne slabiju zaštitu pčela, hrane i okoliša.
Detaljniji razlozi zabrinutosti:
- Posebno zabrinjava prijedlog da neograničeni periodi odobrenja postanu standard, čime se ukida sistem redovnih i sistematskih ponovnih procjena. Ove procjene su ključne za uključivanje novih naučnih dokaza koji često otkrivaju ranije nepoznate toksične efekte na ljude i druge organizme, što dovodi do zabrana opasnih supstanci.
- Prijedlog ograničava mogućnost država članica da koriste najnovije naučne dokaze pri odobravanju pesticida na nacionalnom nivou, što je u suprotnosti s praksom EU i umanjuje ulogu nacionalnih institucija u zaštiti zdravlja i okoliša.
- Produžavaju se rokovi za upotrebu supstanci koje više ne ispunjavaju kriterije, čime se normalizuje njihova upotreba do tri godine. Također se proširuju izuzeci, dopuštajući korištenje takvih supstanci ne samo u slučaju ozbiljne opasnosti po biljke, već i radi očuvanja proizvodnje, što je suprotno prioritetima zaštite zdravlja i okoliša.
- Proširuje se mogućnost primjene pesticida dronovima, što povećava rizik od izloženosti i zagađenja.
- Iako je olakšavanje pristupa sigurnijim alternativama pozitivno, definicija biokontrole je nedovoljno precizna, što može omogućiti uključivanje sintetičkih supstanci s nepoznatim ili štetnim efektima.
- Prijedlog ne rješava adekvatno pitanje ostataka pesticida u hrani, dopuštajući prisustvo zabranjenih pesticida u uvoznim proizvodima i time održava dvostruke standarde.
- Sve ove promjene potkopavaju svrhu Uredbe (EZ) br. 1107/2009, slabe princip predostrožnosti i udaljavaju EU od cilja smanjenja ovisnosti o pesticidima. Prijedlog više odgovara interesima industrije pesticida nego javnom interesu.
- Ove zabrinutosti dijeli i 139 organizacija koje su se obratile predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen u oktobru 2025. godine.
- Građani širom Evrope kontinuirano traže strožiju regulaciju pesticida i bolju zaštitu zdravlja i okoliša, dok ovaj prijedlog ide u suprotnom smjeru.
Pozivamo bosanskohercegovačka udruženja pčelara, saveze i organizacije da se pridruže PAN Europe i drugim organizacijama u kampanji „Za zdravlje, pčele i poljoprivrednike“.
Pozivamo Evropski parlament i Vijeće da odbace prijedlog. Umjesto deregulacije pesticida, EU treba:
- u potpunosti provoditi Uredbu 1107/2009
- osigurati da se prihvataju samo potpuni i kvalitetni dosjei
- osigurati adekvatne resurse nadležnim tijelima
- pokrenuti postupke protiv država koje ne poštuju pravila
- ojačati naučne procjene i princip predostrožnosti